Klaudija Mikulić izabrana je za predsjednicu novoformirane Udruge za unaprijeđenje kvaliteta života i promicanje prava osoba oboljelih od multiple skleroze ''Bolji dani''. Udruga je osnovana večeras u Mostaru, a na osnivačkoj skupštini nazočili su mnogobrojni gosti, liječnici i predstavnici sličnih udruga iz čitave BiH.

Popunjavanjem pristupnice novi su članovi, zajedno sa Inicijativnim odborom, sudjelovali u radu Skupštine i svojim glasovima pravno i službeno formirali Udrugu. Jednoglasno je usvojen Statut kojim su definirani ciljevi, način djelovanja udruge, odgovornosti i prava članova ...

Za tajnicu udruge je izabrana Janja Stojčić, a u Upravni odbor su imenovani Igor Bevanda, Ornela Bilušić, Katarina Čerkez, Božena Džidić i Mirela Papac. Predsjednica Klaudija Marić je opunomoćena da ispred udruge pokrene upis u registar Ministarstva pravosuđa.

Osnivačkoj Skupštini su svojim prisustvom i prigodnim obraćanjem podršku pružili doc. dr. sc. Nataša Pejanović - Škobić, predstojnica Klinike za neurologiju SKB Mostar, prof. dr. sc. Dragan Babić sa Klinike za psihijatriju SKB Mostar, Branimir Tamindžija predsjednik Udruženja građana "Multipla skleroza" Regije Istočna Hercegovina, Edin Čišija predsjednik Skupštine Udruženja oboljelih od multiple skleroze F BiH, Dijana Pleh, predsjednica Udruženja oboljelih od multiple skleroze BPK Goražde "Feniks", Ivica Pavlović predsjednik Udruge paraplegičara i oboljelih od dječije paralize "Marko Ravlić", Igor Ledić predsjednik Udruge za Down sindrom u Mostaru, Abida Pehlić predsjednica Udruženja Novi put iz Mostara, Kristina Pehar, jedna od voditeljica sigurne kuće Majka Krispina iz Međugorja, Ivan Skaramuca, jedan od organizatora Mostarskog polumaratona, Darko Bilić iz rehabilitacijskog centra Život i Željak Rubinić ispred UG Nešto Više.

Sjedište Udruge je u Mostaru, a ovo je himna udruge.

Video: Bolji dani - Pava

Što je multipla skleroza?

Multipla skleroza (MS) je kronična upalna bolest središnjeg živčanog sustava (SŽS), što znači da upalna oštećenja mogu zahvatiti veliki i mali mozak, moždano deblo i kralježničku moždinu. MS se javlja u svim životnim dobima, no najčešća je između 18. i 50. godine života.

Bolest je nepoznatog uzroka i nepredvidljivog tijeka. Današnje spoznaje i rezultati brojnih istraživanja ukazuju da je multipla skleroza autoimuna bolest koja nastaje djelovanjem čimbenika okoline ali i utjecajem genetske sklonosti za MS.

MS ponajprije ''napada'' bijelu tvar središnjega živčanog sustava. Točnije, pogađa dugačke produžetke neurona, na kojima pojedini dijelovi mijelinske ovojnice upalno odgovaraju i propadaju. Stoga se multipla skleroza smatra upalnom, demijelinizirajućom bolešću izazvanom imunološkim promjenama nepoznate etiologije.

Kad je određeni dio mijelinskog omotača upaljen i oštećen, prenošenje impulsa kroz neurone je poremećeno, usporeno ili isprekidano, zbog čega poruke iz mozga dolaze na ''cilj'' sa zakašnjenjem, ''greškama'' ili ih uopće nema (izostaju). Bolest je vrlo promjenljiva tijeka, javlja se neurološkim simptomima i znacima i obilježavaju je česta pogoršanja različitoga stupnja, koja se smjenjuju s naglim poboljšanjim kliničke slike (remisija bolesti). Nastanak multiple skleroze prate mnogi poremećaji različitoga stupnja, od blage ukočenosti i otežana hodanja, do potpune oduzetosti, sljepoće, itd.

U svijetu od multiple skleroze boluje preko dva milijuna ljudi i to uglavnom u razvijenim zemljama svijeta. Bolest je nešto češća kod žena nego kod muškaraca (3:2).

U SKB Mostar, na Klinici za neurologiju, djeluje Ambulanta za demijelinizacijske bolesti kroz koju se pacijenti sa MS mogu obratiti za pomoć u vezi dijagnosticiranja i liječenja.

Pročitajte još

U Mostaru obilježen Svjetski dan multiple skleroze

Što je multipla skleroza?